Atopijski dermatitis je kronična recidivirajuća upalna bolest kože koja se javlja kod djece koje imaju genetsku predispoziciju za razvoj ovog stanja, a koja je uzrokovana promjenama u kvaliteti odnosno građi i funkciji kože, prvenstveno promjenama u strukturnom proteinu filagrinu, promjenama u sastavu masnih kiselina i mikrobioma kože, što dovodi do pretjeranog gubitka vlažnosti kože, poremećaja imunološkog odgovora i strukturnim deformitetima koji čine kožu propusnom za tvari iz okoline. Bolest je karakterizirana kroničnim recidivirajućim tijekom, uz intenzivan osjećaj svrbeža i ponavljajućim kožnim manifestacijama u smislu crvenila, suhoće i grube površine kože. Klinička slika se mijenja s dobi i razlikuje se među pojedincima, isto kao što se razlikuje etiopatogeneza, od blagih do srednje teških i teških oblika bolesti.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, a potom se procjenjuje težina bolesti nakon čega se pristupa dugoročnom planiranju terapije kako bi se izbjegli mogući neželjeni učinci te osigurala dugotrajna remisija. U većini slučajeva bolest se s odrastanjem povlači u svom manifestnom obliku na koži, ali su učestaliji rinitisi i druga stanja povezana s atopijskom dijatezom.
Bolest je izuzetno neugodna za samo oboljelo dijete jer je često praćena neugodnim osjećajem svrbeža, što dijete tjera na češanje, a mehanička iritacija dodatno pogoršava upalu i pogoduje nastanku superinfekcije i moguće piodermizacije odnosno gnojenja promjena i porasta patogenih bakterija. Najvažniji terapijski modalitet je ponovna uspostava kožne barijere, za to se koriste emolijentne kreme i balzami koji stvaraju zaštitni površinski sloj koji ne samo da vlaži kožu nego predstavlja mehaničku barijeru od ulaska potencijalnih alergena kroz kožu i komplikacija same bolesti.
Emolijentne kreme se mažu u svim periodima godine i to više puta dnevno, najmanje 2 puta dnevno, a u zimskom periodu kad se bolest najčešće pogorša zbog suhoće zraka i slabije insolacije koja inače djeluje protuupalno i do 5 puta dnevno. Pored emolijentnih krema važno je da se koža ne isušuje pretjeranim kupanjem i tuširanjem koje ne bi trebalo trajati duže od 3 minute, a sredstva za kupanje bi trebala biti na bazi sindeta ili uljnih gelova koji dodatno hrane i vlaže kožu.
U slučaju učestalih infekcija ekcematiziranih površina, može se upotrijebiti kupka s malom količinom hipoklorita koja smanjuje kolonizaciju štetnim bakterijama. Kod pogoršanja bolesti odnosno pojave crvenila i grubosti kože emolijenetne kreme nisu dovoljne da bi se upala smirila, te je neophodno korištenje kortikosteroidnih pripravaka. Oni se koriste tako da se s terapijom započinje s prvim znakovima ekcema, primjenjuju se kratko, a uz njih se intenzivira i nanošenje emolijentnih krema. Pored kortikosteroida u liječenju atopijskog dermatitisa koristimo imunomodulatore – blokatore kalcineurina – takrolimus i pimekrolimus (Protopic i Elidel) koje za razliku od kortikosteroida možemo sigurno upotrebljavati kroz duže vremensko razdoblje bez rizika razvoja nuspojava.
Ono što je važno naglasiti da imunomodulatori nisu zamjena za kortikosteroide i u slučaju značajnijeg pogoršanja bolesti ne mogu adekvatno smiriti upalu poput kortikosteroida. Upravo zbog ovih razloga važno se detaljno pridržavati uputa dermatologa o provođenju terapije kako bi učestalost izbijanja ekcema bila svedena na najmanju moguću mjeru, a samim time i rizik senzibilizacije alergenima iz okoline i potreba za agresivnijim oblicima terapije. Ponekad je u slučaju komplikacija potrebno primjeniti lokalne i sistemske antibiotike, kao i antivirusne lijekove i antimikotike jer svi ovi uzročnici izazivaju teže kliničke slike na atopičnoj koži nego li na zdravoj. Odgovorna i intenzivna terapija emolijentnim kremama uz pravovremenu i adekvatnu upotrebu kortikosteroida i imunomodulatora osigurat će da koža vašeg djeteta bude uvijek u najboljem mogućem stanju unatoč nepovoljnoj genetskoj predispoziciji.
Dr. Zekić CLINIC d.o.o.
Kraljevićeva 16, 10000 zagreb
09/2024. Dr. Zekić CLINIC d.o.o. Sva prava pridržana.